U ponedjeljak u 00:03h i kalendarski smo zakoračili u zimu. Nastupio je zimski solsticij (suncostaj).
To je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj). tada je dan na sjevernoj Zemljinoj polutki najkraći i počinje zima, a na južnoj polutki najdulji i počinje ljeto.
Ovogodišnji zimski solsticij po nečemu je ipak poseban, a to je po trajanju dana. Od svih dosadašnjih zimskih solsticija, danas dan najdulje traje u odnosu na ostale zimske solsticije. Ključ leži u Zemljinoj vrtnji koja se usporila.
Plima je jedan od ključnih uzroka tome. Mjesečeva gravitacija ne samo da “vuče” oceane prema sebi te stvara plimu i oseku, nego to isto čini i sa Zemljom, iako je to manje primjetno.
To pak iscrpljuje energiju iz Zemlje i usporava se njena vrtnja. Ilustracije radi, kada je Mjesec nastao prije otprilike 4.5 milijardi godina, dan je bio 6h dulji. Pritom se ne misli na 6 sati više dnevne svjetlosti, već doslovno na 6 sati više cjelokupnog ciklusa, odnosno izmjene dana i noći. Dakle, dan je trajao 30 sati, a ne 24 sata kao sada.
Ne radi se tu o nekom značajnom usporavanju, već otprilike o 2 milisekunde na 190 godina. Trenutno se radi o oko 9 sati dnevnog svjetla. Što bi značilo da će za idućeg zimskog solsticija dan biti opet malo dulji, iako će i dalje to biti najdulja noć u godini.
Stoga, iako je danas noć najdulja, a dan najkraći, ljubitelji sunca i dana mogu reći da im slijede zimski solsticiji s još više dnevnog svjetla.
Naslovna: wikipedia
